Sociologijareligije

Sociologija religijeSociologija religijeSeminarizsociologije24.10.2006.utorak1Religija je bijeg osamljenika Osamljenom.PlotinReligija je ono to ovjek ini sa svojom osamljenou.A.N.WhiteheadLjudi stvaraju bogove na svoju sliku.KsenofanJedna je religija istinita kao i druga.Robert BurtonMoramo imati religiju radi same religijeVictor CousinStvorio si nas za Sebe,nae je srce nemirno dok ne nae mir u Tebi.Sv.Augustin iz HipaReligija je uzdah potlaenog stvora,osjeaj okrutnog svijeta,dua bezdunih okolnosti.Ona je opijum za narod.Ukinue religije kao prividne sree naroda zahtjev je za njihovu stvarnu sreu.Zahtjev da se odreknu iluzija o svom stanju,zahtjev da se odreknu stanja koje dovodi do iluzija.“Karl MarxReligija je tada bila sveopa opsesivna neuroza ovjeanstva;poput opsesivne neuroze kod djece Ako je to gledite ispravno,tada bi trebalo pretpostaviti da je odvraanje od religije neminovno kao i fatalna neizbjenost procesa rastaSigmund Freud“Ako je religija dala sve ono to je drutvu potrebno,to je stoga to je drutvo dua religije.Emile Durkheim“Religija ima svoje nezavisne korijene u skrivenim dubinama samoga duha.Rudolf OttReligija je odgovor ljudskog bia na vlastito stanje.2Sociologija religijeje znanstvena disciplina koja se bavi socijalnim strukturama,povijesnom pozadinom,razvojem,univerzalnim temama,ulogama i funkcijama religija u drutvu.pokuava objasniti efekte koje religija ima na drutvo i efekte koje drutvo ima na religije,odnosno njihov uzajamni odnos.poseban naglasak stavlja na ulogu religije kao univerzalne pojave u gotovo svim drutvima na Zemlji i u dosad zabiljeenoj povijesti te njezinog utjecaja u industrijaliziranom drutvu3Rijenik pojmovaReligija(lat.ligare-vezati(?)-apstraktan sustav ideja,vjerovanja,vrijednosti ili iskustava ali i rituala,institucija i moralnih kodova razvijenih kao dio kulturne matrice,koje se dijelom tiu nadnaravnog,svetog,uzvienog ili boanskog objekta,osobe,nevienog bia ili sistema misli.Ne mora nuno biti:vjera u boga(mana u Polineziji)ili upravljanje ponaanjem vjernika(antika Grka)Ukljuuje:skup simbola,rituale(vie ili manje formalna pravila kako bi se ljudi trebali ponaati u prisutnosti svetog,koja osnauju vjeruju i stvaraju solidarnost)i zajednicu vjernikaReligioznost apstraktan pojam koji obuhvaa aspekte religijske aktivnosti,posveenosti i vjereUkljuuje:vjerovanje,praksu,spoznaju,iskustvo,pripadanje 4Sveto odlika mjesta,osobe,objekta ili koncepata za koje sljedbenici vjeruju da su iznimne,nesvakodnevne,tajanstvene ili povezane s boanskim ili nadnaravnim koje izaziva osjeaj strahopotovanja i zato ih se tuje.U suprotnosti je s profanim(svakodnevnim i uobiajenim)a razliku ini odnos koji ljudi uspostavljaju,a ne same osobine.Vjera povjerenje bazirano na transpersonalnom odnosu s Bogom,viom silom ili prirodom.5Tipologija religija(McGee)Jednostavni supernaturalizam:u jednostavnim drutvima pripisivanje prirodnim pojavama i predmetima bezline i nadnaravne osobine-sila povoljno ili nepovoljno utjee na dogaaje;Razliitim postupcima nastoje privoljeti silu da djeluje po njihovim htijenjima.Animizam:vjerovanje u duhove ili onostrana bia koja borave uivotinjama,biljkama,stijenama,drugim ljudima a imaju sline motive i osjeaje kao i ljudi pa koriste i ista sredstva:darove,kazne,tovanje,ulagivanje6Teizam:vjera u boga;monoteizam ili politeizamSustav apstraktnih ideala:postizanje moralne i etike izvrsnosti(etike religije);Konfucijanizam-usklaivanje duhovnog ivota s unutarnjim skladom prirode,tovanje predaka;Budizam-odricanje od elja i jaanje samodiscipline meditacijom;Taoizam-meditacija i nenasilje;7Tipologija religijskih organizacija(Trolsch)Crkve religiozne organizacije koja su snano intergrirane u dominantnu drutvenu i politiku kulturu;(Rimska katolika Crkva)Denominacije podgrupe veih religijske organizacije koje djeluju pod zajednikim imenom,tradicijom i identitetom;(Baptizam)Mogu nastati:*sporo iz razliitih geografskih,kulturnih ili razloga razliitih utjecaja kako se poinju nazirati teoloke,filozofske,etike ili ritualne razlike izmeu skupina*naprasno*odcjepljivanjem od ve postojee denominacije *ukoliko skupina doivi fenomen spiritualne obnove ili buenja i eli formirati novu denominaciju;8Sekte manja religiozna organizacija koja dijeli vjerovanja i rituale sa veom religioznom organizacijom od koje se odvojila,ali se od nje razlikuje doktrinama;Naglaavaju povratak“istinskoj”vjeri i esto se odvajaju zbog optubi za herezu ili neposluh.(Amii)Kultovi kohezijska grupa(esto manji i nedavno osnovan religijski pokret)koji nisu u skladu s kulturom i drutvom a propagiraju povratak novome ili neemu davno izgubljenome;esto su pod utjecajem karizmatskog voe.9Drutvene funkcije religijeKompenzacija(psiholoka)religija prua utoite i nadomjestak spram ivotnih nedaa,odgovara na metafizika pitanja i pomae u ivotnim prijelazima;Pribavlja osjeaj osobne intergracije.Socijalna intergracija stvara i ouvava drutvenu solidarnost;Ritualima i ceremonijama stvara se vrsta kolektivne emocionalne energije kojom se vjernici uvode u zajedniko stanje svijesti o meusobnoj povezanosti,a odnos prema vioj sili odnos je prema drutvu.tovanje boga tovanje je sredinjih drutvenih vrijednosti to omoguuje njegovu intergraciju.10Socijalna kontrola osiguranje potovanja drutvenih normi;Drutvo titi temeljne institucije zaogrtanjem drutvenih vrijednosti i normi svetou i strahopotovanjem.(brak i u modernim drutvima).Djeluje i iznutra oblikovanjem savjesti(internalizacijom drutveno poeljnih oblika ponaanja).Utjecaj na drutvene promjene podloga za drutvene pokrete koji ele izmijeniti pojave u drutvu(Martin Luther King)ili moe ljudima pruiti takve motive za ponaanje i obrasce odnoenja prema svijetu da to izazove ili podupre proces drutvene promjene;Neke religijske pojave nemaju svoju funkciju(skupina pustinjaka koja u divljini trai mistino prosvjetljenjeNeke religijske pojave su disfunkcionalne(prinoenje ljudskih rtava kod Asteka)11Kritika religijeReligijska vjerovanja i ponaanja nude neupitne istine koje mogu biti prepreka novim oblicima miljenja i ponaanja.Nejednakost i nepravda dani su od boga i nepromjenjivi(kaste).Karl Marx smatra vjeru iluzijom i obmanom koja prikriva i opravdava drutvene nepravde i privilegije vladajue klase.Drutvena nejednakost i potlaenost uzrokuju masovno okretanje religiji kao utjehi.12Klasici u sociologiji religije-Durkheim15 godina prouavao“primitivne religije”Australskih Aboridina pleme Arunta nastojei shvatiti osnovne odrednice religijskog ivota koje vrijede u svim drutvima.-djelo Elementarni oblici religijskog ivota-Religija je oblik socijalne kohezije,vrlo stvaran i ekspresija je samog drutva i koncepcija o sebi(primjer totema u Aboridina);Kao individualci stvaramo viu silu koja je na drutveni ivot,i dajemo toj pretpostavki nadnaravan oblik,a simbolika snaga raste naim religioznim izraavanjem u grupi.Religija je izraaj kolektivne svijesti.13Jednostavnija drutva imaju jednostavnije religiozne sustave koji ukljuuju toteme povezane s odreenim klanovima.Sloenost religioznih sustava raste sa sloenou drutva.Kako drutva dolaze u doticaj s drugim drutvima,postoji tendencija da se u religioznim sustavima naglaava univerzalnost kako bi se irili.No kako podjela rada naglaava poloaj pojedinca,religiozni sistemi fokusiraju se na individualan spas i svijest.Religija definira funkcionalistiki ona esencijalno ujedinjuje drutvo na temelju svetoga;Rituali u modernim drutvima ne moraju biti povezani s uobiajeno shvaenom religijom;Postoje funkcionalni ekvivalenti(politiki rituali)kojima se sredinje vrijednosti reafirmiraju14Klasici u sociologiji religije2-WeberNe reducira religiju na bit ili funkciju,ve se koncentrira se na uinke religiozne aktivnosti i neaktivnosti;U kakvom su odnosu religiozne ideje i grupe sa drugim aspektima drutvenog ivota(ekonomijom)?Kakvo je subjektivno znaenje religije pojedincu?Verstehen-Religijske skupine pod utjecajem su razliitih stvari ali ako tvrde da se tako djeluju zbog religije,njihovu perspektivu trebamo pokuati shvatiti na religioznim temeljima;Religija oblikuje ljudsku sliku svijeta i ova slika svijeta moe utjecati na njihove interese i konano na to kakve odluke donose.Religiju ju najlake razumjeti kroz pitanja teodicije i soteriologijePitanje teodicije je pitanje kako izvanredna mo boanskog u skladu sa nesavrenou svijeta kojeg je stvorio i nad kojim vlada.Soteriologiki odgovori su oni koji nude nadu za spas-odmor od patnje i utvrivanje smisla.Potreba za spasom tako postaje dio ljudske motivacije.15Na taj nain utvruje da je kalvinizam osnova za stvaranje modernog kapitalizma na Zapadu.Kalvinizam se temelji na injenici da e samo odabrani biti spaeni od prokletstva i to na temelju Boje predestinirane volje a ne na temelju djelovanja u ivotu.Nitko nije nije mogao pouzdano znat je li meu odabranima.Engleski puritanci uvjeravali su ljude da je dobar znak od Boga ukoliko im posao bude iao dobro-uz uvjet da pametno iskoritavaju plodove rada.To je dovelo do razvoja racionalne i kalkulirane proizvodnje izvan onoga to im je trebalo za preivjeti-duha kapitalizma.S vremenom su te navike izgubile svoje religiozno znaenje i profit je postao jedini cilj.Takoer je istraivao hinduizam i budizam;16Suvremena sociologija religije-StarkReligije su sustavi kompenzatora deprivacije(ekonomske,socijalne,organizmike,etike ili psihike)podruje jezika ili rituala koji kompenziraju psihiki nedostatak ili neostvarenji cilj;Kompenzatori se mogu podijeliti na specifine kompenzatore za specifine ciljeve i generalne kompenzatore za openito postizanje ciljeva(socijalni ili politiki pokreti esto nakon neuspjeha u ostvarivanju ciljeva prirodnim putem poseu u nadnaravno i transformiraju se u religiju).R.Stark i W.S.Bainbridge:Teorije religija-Veina religija pone kao kultovi ili sekte i s vremenom izumiru ili postaju uobiajene i prihvaene od drutva.17etiri su modela formacije kulta:Psihopatoloki model pojedinac razvija religiju za vrijeme ozbiljnog stresa u njegovu ivotu i pokuava psiholoke probleme rijeiti osnivanjem religije(terapija,samolijeenje);Poduzetni model-osniva voli pothvate,razvoj produkata i prodavanje konzumentima;Veina njih ve ima iskustva u drugim religioznim grupama iz kojih uzimaju elemente i pokuavaju ih pobojati i popularizirati.Socijalni model-naglaava grupu,a ne osnivaa;Religija se osniva sredstvima socijalne implozije,tako da lanovi provode to vie vremena unutra,a ne vani ime se njihova emocionalna povezanost i ljubav poveavaju,a druge nestaju.Na temelju toga prirodno se razvijaju nova teologija i rituali.Model otkria normalnog-stvara religiju u kojoj osniva interpretira normalni fenomen kao izvanredan,koristi svoju vlastitu kreativnost;Nakon osnutka osniva treba pridobiri lanove(najbolje otvoreni tipovi koji ne pripadaju ili se ne uklapaju u neku drugu religioznu grupu sa velikim brojem prijatelja).Veina velikih religija(naroito kranstvo)uvrstile su se i proirile nakon to su ih prihvatili politiki moni pojedinci.18Religija u modernom drutvuWeber:u modernom kapitalizmu religijska potrebna nije vie potrebnaSekularizacija proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu kako tehnologija i materijalizam dobivaju sve veu vanost u oblikovanju vrijednosti i normi modernim drutvaOituje se u:smanjenju broja lanova religijske organizacije,smanjenom broju vjenanja u crkvi,smanjenju pohaanja vjerskih obreda i smanjenju politikog i socijalnog utjecaja crkavaGlasner:religija nastavlja bujati izvan struktura to su je uobiajeno obuhvaalePrivatizacija religije preobrazba religije iz javne u osobnu stvar,usidrenu u individualnoj svijesti uz opadanje sudjelovanja u institucionaliziranoj religiji i porasta religijskog individualizma19Civilna religija(R.Bellah)kvazireligiozna vezanost za simbole i institucije sekularnog ivota)Rituali poput nacionalne himne,javnih parada,nacionalnih praznika,zastava kao religiozni simbol(komunizam,Bog je Amerikanac?)Nova religioznost varijacije postojeih vjerskih organizacija,potiu iz drugih krajeva svijeta ili originalni izumiMogu biti*religije koje se prilagoavaju svijetu:kritiziraju crkve,a ne drutvo,tee izravnijem doivljavanju svetog(pentekostalne sekte)*religije koje odbacuju svijet:odbacuju sredinje vrijednosti i pretpostavke modernog drutva,od iskvarenosti svijeta brane se izolacijom,trae predanost(Unifikacijska crkva)*religije koje prihvaaju svijet:najvaniji su osobni ciljevi unutar religije,trae doprinose od lanova(scijentologija)20Sekularizacija?Ako je Bog mrtav zato*je posjeenost crkava u SAD-u stabilna zadnjih 40 godina?*je se u Africi broj krana poveao sa 10 na 200 milijuna u zadnjih 100 g.?*islamski fundamentalizam svoje nove utjecaje bazira na Zapadu?Sociolozi religije predviali su porast religioznosti(P.Berger predvia kulturne ratove na vjerskoj osnovi u kasnom 20.stoljeu.ovjek postmoderne nalazi se u sakralnoj shizofreniji.Vrlo je religiozan ali je njegova religioznost bez identiteta.21Fundamentalizamje konzervativno stajalite koje zagovara povratak temeljnim naelima religije i nastoji obnoviti izvornu vjeru pred brzim drutvenim promjenama;Kranski fundamentalizam:doslovno tumai Bibliju i liberalne interpretacije dre pogrenim;Netolerantni su prema vjerskoj raznolikosti;Naglaavaju osobni doivljaj vjere i zagovaraju rituale kojima se postie vjerska obnova;Imaju neprijateljski odnos prema svijetu koji je izvor sekularnog humanizmaKrajem 20.stoljea poprimio politiki oblik u Novoj kranskoj desniciIslamski fundamentalizam:naglaava vanost islamskih vrijednosti nasuprot modernizacijskim silama amerikog i zapadnog ivota;Realiziran je 1979.u islamskoj revoluciji u Iranu 22Religioznost u HrvatskojNakon 1990.dolo je do porasta religioznosti u Hrvatskoj zbog slobodnog izraavanja religijskog uvjerena1972.42%1999.85%U Hrvatskoj prevladava tradicionalna i obiajna religioznostUnato tome Hrvati su skloni prihvaati vjerovanja koja ne pripadaju dogmi njihove vjere(sudbina,horoskopi)Postoji znatna razlika izmeu usvojenog vjerovanja i religijske prakseVjeruje da Bog postoji 84%Odlazi na misu nedjeljom 25%23Hvala!AnaIvaMateaSunica24LiteraturaDr.Nenad Fanuko:SociologijaSabino Acquaviva,Enzo Pace:Sociologija religijaHubert Knoblauch:Sociologija religije25